Rektorka Univerziteta Crne Gore Radmila Vojvodić ocijenila je da će ta institucija propasti još dublje ukoliko se ne preduzmu konkretne mjere strateškog razvoja. Ona je na univerzitetskom forumu u Rektoratu, povodom proslave Dana Univerziteta Crne Gore, ocijenila da je trenutna pozicija na kojoj se nalazi ta institucija veoma loša, jer ima mnogo suštinskih problema koji tište UCG. Kako je pojasnila, među njima su ranije odluke nadležnih državnih institucija, koje se tiču strategije razvoja UCG.
– Naša situacija je mnogo komplikovanija nego što nam se čini, jer se stanje u visokom obrazovanju ogleda kroz nagomilane socijalne probleme. Ako nešto ne preduzmemo uskoro, mi ćemo propasti još dublje u rupu, u kojoj se već nalazimo. Na forumu ćemo pokušati da ukažemo na mnoge nekompetentne odluke kada je u pitanju način finansiranja i profilisanja studijskih programa u Crnoj Gori – istakla je Vojvodićeva.
Ona kaže da problem predstavljaju i „fabrikovane diplome koje dolaze sa raznih privatnih univerziteta iz regiona, a imaju isti značaj kao i sa domaćih”.
– Naš UCG je daleko od visokoobrazovnih institucija iz Slovenije i Hrvatske, koje se nalaze na zapaženim mjestima Šangajske liste svjetskih univerziteta. Nemamo do kraja formiran nijedan stepen visokog obrazovanja, od osnovnih do doktorskih studija. Nijesu nam finansirane doktorske studije, zbog čega su talentovani istraživači na neki način ograničeni da postignu veće rezultate – rekla je Vojvodićeva.
Melita Kovačević sa Univerziteta u Zagrebu kazala je da regionu prijeti odlazak najboljih studenata u najveće istraživačke centre zato što se u njih ne ulaže.
– U Evropi vlada trend nedostatka naučnika i talenata u svim oblastima. Univerziteti moraju imati autonomiju u pogledu razvoja doktorskih studija. Nema razvoja tog dijela visokog obrazovanja bez ulaganja države – rekla je Kovačevićeva.
Rektor Univerziteta u Ljubljani Ivan Svetlik rekao je da u regionu sve visokoobrazovne institucije treba da porade na kvalitetu, a da se smanji brojnost.
– Najbitnije je imati kvalitetan stručni kadar, drugo je da ne može svaki student da završi doktorske studije. Iako ima volju, jer mnogi nemaju kapaciteta za to – rekao je Svetlik.D.B.
Problem je zapošljavanje 504 doktoranta
Predsjednik Naučnog odbora UCG Vladimir Pešić kazao je da ta institucija trenutno ima 504 doktoranta i da oni imaju problem sa zapošljavanjem i daljim napredovanjem. On je rekao da broj doktorskih disertacija varira svake godine i da se, kako je naveo, kreće od 13 do 20 godišnje.
– Doktoranti koji su zaposleni kao saradnici u nastavi često su opterećeni obavezama u nastavi. Oni su rijetko u mogućnosti da učestvuju u istraživanjima i projektima. Na tehničkim fakultetima slaba je opremljenost laboratorijama i instrumentima za istraživanja, što otežava rad studenata – rekao je Pešić.
Osnovan Centar za doktorske studije
Pešić je kazao da je UCG, preispitivanjem pravila za pohađanje doktorskih studija, u februaru usvojio Pravilnik o studiranju na doktorskim studijama, kojim je ta oblast unaprijeđena.
– UCG je formirao Centar za doktorske studije kako bi se rješavao problem sa velikom disperzijom programa doktorskih studija. U narednom periodu neophodno je formirati konačnu listu mentora za doktorske studije, organizovati nastavu po novim principima, ali i stvoriti veću mobilnost doktoranata i nastavnog kadra – dodao je Pešić.
U Srbiji
Rektor Univerziteta u Novom Sadu Radovan Pejanović smatra da je u Srbiji najveći problem nekontrolisano sticanje diploma i zvanja na fakultetima.
– Mi imamo sedam državnih i deset privatnih univerziteta. I te kako je prisutna korupcija na tim univerzitetima. Za kratko vrijeme dobili smo velik broj privatnih univerziteta koji nijesu akreditovani. Tržište nam je potpuno neorganizovano i nemamo smjernice razvoja zanimanja. Nama je, kao i kolegama iz regiona, potrebna pomoć države kako bi se stanje poboljšalo. Pohvalio bih koleginicu Vojvodić, koja je organizovala forum sa ovim temama – kazao je Pejanović.